NASTAVNI SAT O PROSVJETITELJU I VALPOVČANINU MATIJI PETRU KATANČIĆU

Učenici 3. prodavača i 2. CNC u sklopu obrade nastavne jedinice hrvatskoga prosvjetiteljstva te slavonskoga prosvjetitelja Matije Petra Katančića prošli su tjedan pod satom Hrvatskoga jezika, zajedno s prof. Jasnom Vuković, otišli u valpovački park kako bi obišli bistu i rodnu kuću ovoga znamenitog Slavonca Valpovčanina.

Tom smo se prigodom najviše zadržali kod biste ispred valpovačkoga dvorca čitajući uklesani tekst koji se nalazi na spomeniku, a potom i ispred same rodne kuće našega prosvjetitelja na kojoj je spomen-ploča s pripadajućim tekstom.

Evo i nekoliko zanimljivosti iz Katančićeva života.

   Matija Petar Katančić rodio se u Valpovu 1750., a umro u Budimu 1825. u franjevačkom samostanu. Bio je jedan od najučen

ijih umova na prijelazu 18. u 19. stoljeća. Bio je književnik (klasicistički pjesnik, latinist), sveučilišni profesor, kustos knjižnice i prevoditelj. Nakon završetka školovanja Katančić je najprije predavao u gimnaziji u Osijeku, a potom i u Zagrebu. Kasnije dobiva mjesto profesora arheologije, stare geografije i numizmatike na Budimskom sveučilištu. Katančić se bavio znanstvenim i književnim radom. Kao sveučilišni profesor i znanstvenik istraživao je područje Balkana i Panonije, tj. podrijetlo stanovništva i povijest.

   Njegov rad na području filologije i znanosti o književnosti svrstava ga u red najznačajnijih hrvatskih autora 18. Stoljeća. Zahvaljujući Katančićevu filološkom radu, hrvatska je kultura dobila prvi cjelovit objavljeni prijevod Biblije (posmrtno objavljen u Budimu 1831.g.).

Osim prijevoda Biblije, Katančić je napisao predgovor pjesničkoj zbirci Jesenski plodovi (Fructus auctumnales, Zagreb, 1791.g) napisana na latinskome i hrvatskom jeziku, a ujedno je i prva rasprava u povijesti hrvatske znanosti o jeziku.