Knjižnica


Knjižnica Srednje škole Valpovo smještena je u prizemlju školske zgrade, na pristupačnom mjestu, neposredno do ulaznih vrata. Trenutno raspolaže fondom od 8880 knjiga koji obuhvaća lektiru, stručnu literaturu, referentnu zbirku i djela zabavne književnosti te se redovito osuvremenjuje novim naslovima za potrebe učenika i nastavnika. Fond je u otvorenom pristupu i u cijelosti je uveden u računalni program. Na taj je način omogućena elektronička posudba knjiga, olakšan je uvid u knjižnu građu kao i u evidenciju posudbe za učenike i nastavnike.

Svake godine nagrađujemo učenike koji su bili najčešći posjetitelji knjižnice i koji su pročitali najviše knjiga. Sve su informacije o knjižnici uređene i redovito se ažuriraju na mrežnoj stranici Škole. Postavljena je i poveznica na mrežni katalog knjižnice pomoću koje svatko može samostalno pretražiti posjeduje li naša knjižnica traženu građu

Osim odgojno – obrazovnih sadržaja koji uključuju pomoć pri izboru knjige, upućivanje u čitanje književnih djela i stručne literature te u načine i metode rada na istraživačkim zadaćama, pomaganje u pripremi i obradi zadane teme, sustavno upućivanje u rad knjižnice te uvođenje u temeljne načine pretraživanja i korištenja izvora informacija i sl., knjižničar obavlja i stručne poslove vezane uz organizaciju samoga rada u knjižnici te izgradnju, stručnu i tehničku obradu fonda te zaštitu knjižnične građe.

Težimo tome da knjižnica postane mjesto gdje će se naši učenici rado okupljati i boraviti, upotpunjavati svoje nastavne sadržaje i iskazivati kreativnost u nastavnim i izvannastavnim aktivnostima. I to je jedan od razloga zbog kojega bismo u budućem razdoblju trebali iznaći rješenje za premještanje knjižnice u veći prostor koji će zadovoljiti sve standarde i potrebe učenika. Time će školska knjižnica unaprijediti odgojno – obrazovni proces, jer će na odgovarajući način moći kvalitetnije pružati pomoć u učenju i poučavanju te poticati istraživački duh učenika i duhovno ozračje Škole kojemu težimo.

Napisala:

Martina Peranić, knjižničarka


RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak Utorak Srijeda Četvrtak Petak
8:00 – 14:00 12:00 – 18:00 8:00 – 14:00 12:00 – 18:00 8:00 – 14:00

AKTIVNOSTI I DOGAĐANJA:


MEĐUNARODNI DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE HOLOKAUSTA

Dan sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti međunarodni je dan kojim se želi podsjetiti na sve žrtve nacističkih režima tijekom Drugog svjetskog rata.

Generalna skupština UN-a 2005. godine usvojila je rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta. Za datum obilježavanja, odnosno sjećanje na milijune žrtava stradalih u holokaustu tijekom Drugog svjetskog rata, izabran je 27. siječanj, dan kada su trupe Sovjetske armije 1945. godine oslobodile najveći nacistički koncentracioni logor – Auschwitz.

Povodom obilježavanja ovog dana  profesori i učenici sudjelovali su u raznim aktivnostima među kojima je i uređenje panoa u holu naše škole.

Školska knjižničarka


MEĐUNARODNI DAN ZAGRLJAJA

Međunarodni dan zagrljaja obilježava se 21. siječnja. Psiholozi tvrde da su zagrljaji iznimno važni za čovjekov emocionalni život te da bismo se trebali svakodnevno grliti, a pet do šest zagrljaja na dan učinit će nam život dužim i ljepšim. Zaključio je to i američki svećenik Kevin Zaborney još 1982. koji je 21. siječanj proglasio Međunarodnim danom zagrljaja.

U obilježavanje ovog dana uključili su se učenici 1.a razreda opće gimnazije te uredili pano u holu škole zanimljivim citatima, pjesmama poznatih književnika i fotografijama. Učenici su se složili da bi zapravo svaki dan trebao biti Međunarodni dan zagrljaja kako bismo normalno funkcionirali i živjeli sretnije jer svaki zagrljaj pobuđuje sreću i bliskost među ljudima.

Voditeljica aktivnosti: školska knjižničarka


„DIVANIMO PO ŠOKAČKI…“

U našoj je školi u petak 11. studenoga 2022. godine održano predavanje i radionica pod nazivom: „Divanimo po šokački.“ Govori slavonskoga dijalekta. Gost predavač bio je fra Mirko Mišković, vikar Samostana i Župe svetog Josipa Radnika u Belišću. Ovo je, nadasve, zanimljivo predavanje upriličeno povodom Mjeseca hrvatske knjige i niza aktivnosti koje se u sklopu ovoga nacionalnog projekta održavaju i u našoj školi. Inicijativa za ovaj događaj došla je od profesorica filozofije Marije Jelkić i Silvije Čehić Turalija, a u sklopu izbornih tema iz filozofije jezika. Predavanje je održano za učenike četvrtih razreda opće gimnazije, a, uz učenika, njemu su nazočile i profesorica hrvatskoga jezika Jasna Vuković te knjižničarka i profesorica Martina Peranić, koordinatorica svih aktivnosti u ovome projektu. Pridružio nam se i izvorni govornik iz Marjančaca gospodin Josip Štefić, pasionirani sakupljač narodnih nošnji i ljubitelj svoga govora.

Fra Mirko je održao prezentaciju na temu govorâ slavonskog dijalekta i upoznao učenike s njegovim karakteristikama i položajem u okviru hrvatskog narodnog jezika. Pod nazivom hrvatski jezik predmnijeva se književni i narodni jezik. Dok je hrvatski književni jezik standardiziran i normiran gramatikama, pravopisima i rječnicima, hrvatski narodni jezik jest svakodnevni govorni jezik koji nije propisan, a koji čine tri velike skupine govora koje nazivamo narječjima: štokavsko, kajkavsko i čakavsko. Spomenuta se narječja dalje dijele na dijalekte, poddijalekte, skupine govora i mjesne govore. Tako unutar štokavskog narječja hrvatskoga jezika razlikujemo istočnohercegovačko-krajiški, zapadni, istočnobosanski i slavonski dijalekt. Potonja dva pripadaju skupini staroštokavskih, a prva dva novoštokavskih dijalekata. Nama bliskim, slavonskim dijalektom, govori se u velikom dijelu Slavonije, Baranje i zapadnoga Srijema, ali i na nekim manjim područjima u Bosni (hrvatska sela oko Orašja u bosanskoj Posavini),u Srbiji (hrvatska naselja u bačkom Podunavlju) i u Mađarskoj (nekoliko mjesta naseljeno hrvatskim stanovništvom). Njime se služe isključivo Hrvati, odnosno pripadnici hrvatske etničke skupine Šokci pa se, stoga, slavonski dijalekt popularno naziva i „šokački govor“.Kao i ostali dijalekti, i slavonski ima svoje posebnosti: akut (~), odnosno poseban naglasak koji ne postoji u književnom jeziku i apsolutan je kriterij prepoznavanja slavonskog dijalekta, naglašavanje (akcentuacija) je različita od standardnog jezika, šćakavizam kao refleks starih skupina stj, skj (npr. šćap, gušćer), nepostojanje glasa h (npr. kruv, snaja, muva), često nerazlikovanje č i ć, dži đ (npr. kuča, đep), krnji infinitiv (npr. kopat, radit) te specifični oblici na morfološkome planu. Na kraju, u slavonskom se dijalektu, na leksičkoj razini, susreću i razni turcizmi (npr. kapija), germanizmi (npr. šalter) i hungarizmi (npr. mamlaz), što je razumljivo s obzirom na povijest područja u kojima se govori.

Nakon predavanja uslijedila je radionica u kojoj je nekoliko učenica (Eva Vinogradac, Nina Majdenić, Katarina Torjanac i Marija Vidušić), zajedno s kolegicom Vuković, pročitalo kraće tekstove različitih mjesnih govora slavonskoga dijalekata (Babina Greda i Siče u slavonskoj Posavini, Kostrč u bosanskoj Posavini te Bizovac i Podravski  Podgajci u slavonskoj Podravini). „Nastup“ naših učenica i kolegice naišao je na veliko oduševljenje svih prisutnih.

Dakako, kakva bi to radionica o šokačkom govoru bila, a da nije popraćena i ukusnim domaćim slasticama za koje su se pobrinule naše organizatorice.

Nadamo se i nekim sljedećim radionicama na sličnu temu, pogotovo iz razloga što je i naš predavač fra Mirko Mišković, inače rodom iz bosanske Posavine, zaljubljenik  u „šokački govor“.

Marija Jelkić


ČITAM, DAKLE JESAM…

Nastavni sat iz filozofije u 4.b razredu opće gimnazije profesorica Marija Jelkić održala je u školskoj knjižnici. Učenici su se upoznali s građom iz područja filozofije i društvenih znanosti. Potom su odabrali naslove koji su im se učinili zanimljivima za čitanje i istraživanje osnovnih filozofskih pojmova i argumentaciju istih. Zadatak im je, bilo pojedinačno ili u paru, pročitati filozofski tekst ili raspravu te pokušati istaknuti osnovne teze i postavke filozofa. Tekstovi se kreću u rasponu od pregleda povijesti filozofije, zbornika filozofskih radova, originalnih djela filozofije do pokušaja primjene filozofskih načela u svakodnevnom životu (vezano uz politiku i etiku). Učenici su s velikim zanimanjem pristupili ovakvom načinu rada, a daljnje će upute dobiti na sljedećim nastavnim satima. Ova je radionica osmišljena i za prošlogodišnje obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige kada je cijela godina bila proglašena Godinom čitanja. Zbog epidemioloških razloga, kada je nastava krenula online, radionicu smo održali ove godine jer smatramo da je svaka godina Godina čitanja.


MASKOTA MJESECA HRVATSKE KNJIGE U NAŠOJ ŠKOLI

Ove smo godine došli na ideju da se od mnoštva knjiga, u sklopu obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige, oblikuje maskota ove manifestacije u našoj školi. To je ujedno bila prilika da knjige koje se slabo čitaju i rijetko posuđuju ugledaju svjetlo dana. Naš je „čončika“ smješten u holu škole, radosno dočekuje naše učenike i pravi im društvo pod odmorima ili u međusmjeni.

 

 


DRUŠTVENE IGRE U KNJIŽNICI

Učenici 2. razreda prodavača obilježili su Mjesec hrvatske knjige na zabavan način uz druženje i igranje društvenih igara u školskoj knjižnici. Igre su uglavnom bile edukativnog karaktera pa su se učenici trebali prisjetiti temeljnih pojmovima iz književnosti, književnika i njihovih djela te točno odgovoriti  na razne pitalice i zagonetke.

 

 


„UZMI ILI OSTAVI“

Pored ulaza u školsku knjižnicu postavljena je polica s knjigama „Uzmi ili ostavi“. Na taj smo se način tijekom Mjeseca hrvatske knjige pridružili BookCrossingu, međunarodnom pokretu koji kroz darivanje i razmjenu oslobađa knjige i popularizira čitanje.

BookCrossing djeluje na način da se knjige koje želimo donirati ostavljaju na mjesto u školi predviđeno za razmjenu, kako bi ih mogli pronaći i preuzeti drugi zainteresirani čitatelji. Načelo je pokreta da knjige moraju biti slobodne, a ne zarobljene na policama.

 

 


BLACKOUT POEZIJA

Blackout poezija nastaje tako da autor u nekom već postojećem tekstu, recimo u novinama ili knjizi, zaokruži riječi koje će tvoriti njegovu poeziju, a ostatak zacrni (obično crnim) markerom. Učenicima je ovo jedna od najzanimljivijih radionica, a ove smo je godine održali s učenicima 3. a  i 3. b razreda opće gimnazije.

 

 


PJESME IZ ŠEŠIRA VESNE PARUN

U sklopu Mjeseca hrvatske knjige te povodom obilježavanja 100. obljetnice rođenja jedne od najvećih hrvatskih književnica, Vesne Parun, učenici su se zaigrali stihovima njezinih pjesama. Izrezivali su stihove te stvarali nove pjesme, slične, a opet toliko različite i originalne. Radovi učenika 2. razreda opće gimnazije izloženi su na panou u školskoj knjižnici.

 

 


NAGRADNI NATJEČAJ ZA NAJBOLJU NASLOVNICU KNJIŽEVNOG DJELA

Knjižnica Srednje škole Valpovo raspisuje nagradni natječaj za najbolju naslovnicu književnog djela na kojem mogu sudjelovati svi zainteresirani učenici naše škole.

Najuspješnije radove očekuje nagrada, a više o samom natječaju možete pročitati ovdje.

 

 


 

RADIONICA U ŠKOLSKOJ KNJIŽNICI

Obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige započeli smo uređenjem izložbenog dijela školske knjižnice. Učenici 3.a razreda opće gimnazije pripremili su prigodne materijale, izdvojili važne informacije o ovoj manifestaciji te odabrali zanimljive citate o knjigama i čitanju.

 

 

 


MJESEC HRVATSKE KNJIGE

Programski odbor Mjeseca hrvatske knjige 2022. odlučio je da ovogodišnji

Mjesec hrvatske knjige (15. listopada – 15. studenog) bude posvećen mladima jer je upravo 2022. godina proglašena Europskom godinom mladih.

Tema glasi Generacija K, čime se aludira na postojeće podjele generacija (generacija Y, generacija Z…), a stavlja naglasak na dva ključna pojma – knjigu i knjižnicu. Tom temom želi se skrenuti pozornost na prilagodbu knjižnica potrebama novih generacija, ali i ukazati na specifična obilježja današnjih mladih – mobitel u ruci, ekološka osviještenost, kao i osamljenost i zabrinutost – te istaknuti kako im knjižnica odnosno knjiga može pomoći.
Izabran je moto Misli na sebe – čitaj!
Pokrovitelj manifestacije je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, a organizator Knjižnice grada Zagreba.

I ove se godine knjižnica naše škole uključila u obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige raznim aktivnostima.