Biosigurnost i biozaštita

Izbijanjem pandemije virusa SARS-CoV-2 uočena je važnost dodatne edukacije učenika, učitelja, nastavnika i stručnih suradnika o navedenom problemu. Važnost promicanja vrijednosti očuvanja ljudskog zdravlja i prevencije zaraznih bolesti bio je glavni poticaj za pokretanje ovog projekta kako bi se u osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj uvelo podučavanje o sadržajima vezanim uz biosigurnost i biozaštitu. Nositelji projekta „Biosigurnost i biozaštita“ su Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, HZJZ i Hrvatsko društvo za biosigurnost i biozaštitu u partnerstvu s OŠ Vijenac iz Osijeka. U SŠ Valpovo voditelj projekta je profesor Željko Štanfelj u suradnji s aktivom prirodoslovne grupe predmeta.

 

Ciljevi projekta su:

  • Upoznati učenike s važnošću stručnog, znanstvenog, globalnog i osobnog pristupa u sprječavanju zaraznih bolesti.
  • Analizirati potencijalne opasnosti biougroze i načine prevencije.
  • Upoznati se s opasnim uzročnicima i njihovim načinom djelovanja.
  • Razvijati odgovorno ponašanje prema svome i tuđem zdravlju u školi, obiteljskom domu i prirodi.
  • Osposobiti učenike za prosuđivanje i vrednovanje informacija u javnom medijskom prostoru.
  • Popularizirati znanost i istraživanje (STEM područje).
  • Razvijati interes za znanost i istraživanje u STEM području kroz istraživački rad.
  • Razvijati suradnički odnos među učenicima, učenicima i mentorima te učenicima i roditeljima.
  • Razvijati i usavršavati digitalne kompetencije kroz izradu digitalnih video i audio materijala, prezentacija, dijagrama i kvizova.
  • Poticati i razvijati komunikacijske i prezentacijske vještine.
  • Razvijati kreativne načine izražavanja.
  • Stručno usavršavanje učitelja, nastavnika i stručnih suradnika.

Na kraju nastavne godine planirano je natjecanje učenika u stečenom znanju i vještinama te prezentacija rezultata istraživačkih radova u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje.

Željko Štanfelj, prof.


AKTIVNOSTI I DOGAĐANJA:


PROJEKT „BIOSIGURNOST I BIOZAŠTITA“

Međužupanijska smotra radova učenika koji sudjeluju u projektu Biosigurnost i biozaštita održala se dana 28. 2. 2024. u OŠ „Dobriša Cesarić“, Požega. Riječ je o projektu koji se kao izvannastavna aktivnost provodi u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj od 2020. godine te čiji je cilj razvijati zanimanje za znanost i istraživanje u STEM području radom na istraživačkom projektu. Projekt je postao međunarodni, a kao zemlja partner uključila se Bosna i Hercegovina. Ove godine na smotru je pozvano ukupno 36 radova, od kojih 9 pripada kategoriji srednjih škola.

Našu su školu predstavljale učenice Ina Cvetković (1.OG) i Karla Cvetković (3.OG). Učenice su imale zadatak napraviti istraživački rad na jednu od zadanih tema i izložiti ga Povjerenstvu u vremenu od 5 do 7 minuta. Odabrale su temu Antimikrobna rezistencija kao prijetnja biosigurnosti te su u sklopu izvannastavne aktivnosti i projektne nastave uz pomoć mentorice profesorice Ružice Jokić uspješno izradile istraživački rad i prezentirale ga na smotri.

Antimikrobna rezistencija (AMR) je pojava kada mikroorganizmi, kao što su bakterije, virusi, gljivice i paraziti, razviju otpornost na antimikrobni lijek na koji su prethodno bili osjetljivi. AMR postaje sve veći problem u Hrvatskoj i svijetu, jer dovodi do težih i dužih infekcija, povećanog rizika od smrti i većih troškova liječenja.

Na početku svečanosti prigodnim riječima okupljene je pozdravila Lidija Pecko, ravnateljica OŠ „Dobriša Cesarić“, dok se u ime Grada Požege obratila pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Maja Petrović. Učenike i mentore pozdravili su i ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije Mato Matijević, koordinatorica projekta za osnovne škole Andreja Dorić, dok se videozapisom obratile Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ iz Zagreba te dr. Ljiljana Žmak, znanstvena voditeljica projekta. Nakon izlaganja istraživačkih radova i ručka, učenice su obišle Požešku kuću te Gradsku knjižnicu Požega.

Ina Cvetković (1.OG) i Karla Cvetković (3.OG)

Wordpress Gallery Plugin Free

PROJEKT BIOSIGURNOST I BIOZAŠTITA – ZARAZNE BOLESTI I NJIHOVI UZROČNICI

Učenici 1. OG , 2. OG i 3. OG razreda, uključeni u projekt Biosigurnost i biozaštita, izradili su digitalne plakate na temu Zarazne bolesti i njihovi uzročnici i izložili ih u holu škole.

Učenice Karla i Ina Cvetković izradile su kalendar cijepljenja za 2023. godinu, Vogralicov lanac širenja Afričke svinjske kuge i plakat na temu Afričke svinjske kuge. Učenici gimnazijskih razreda izradili su digitalne plakate koji prikazuju različite zarazne bolesti, njihove uzročnike, putove širenja bolesti, vektore, simptome, liječenje, kao i prevenciju bolesti.

Učenici su na ovaj način usvojili navedene ishode aktivnosti:

  • Opisuju i navode činjenice i povijest virusa i bakterija
  • Navode nomenklaturu virusa i bakterija
  • Objašnjavaju građu virusa i bakterija
  • Navode simptome zaraze pojedinim virusom ili bakterijom
  • Opisuju načine prevencije i liječenja zaraznih bolesti
  • Objašnjavaju moguće posljedice zaraznih bolesti na zdravlje čovjeka
  • Opisuje, navodi i razlikuje osnovne vrste patogenih mikroorganizama
  • Objašnjava način djelovanja patogena u ljudskom organizmu
  • Objašnjava osnovne principe imunološkog odgovora
  • Opisuje ulogu cijepljenja kao važne javnozdravstvene mjere

Imunoprofilaksa je umjetno stvaranje imuniteta. Može se provoditi na dva načina: cijepljenjem (aktivna zaštita) i unošenjem imunoglobulina (pasivna zaštita).

Cijepljenjem u organizam unosimo tvari (npr. mrtve uzročnike) koje stimuliraju naš imunološki sustav da on sam (zato je aktivna) proizvodi protutijela. Pasivnom zaštitom unosimo u organizam već gotova protutijela (imunoglobuline) i upotrebljavamo je kad nam je potrebna brza zaštita.

Cijepljenje predškolske i školske djece, putnika, pomoraca, zdravstvenih radnika, te ostalih provodi se na temelju Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 79/07 i NN 113/08) i Pravilnika o načinu provođenja imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti (NN 103/13).

  • Učenik objašnjava preventivne mjere protiv širenja zaraznih bolesti i kalendar cijepljenja u Hrvatskoj (cijepljenje)
  • Učenik primjenjuje način zaštite od prijenosa zaraznih bolesti
  • Cijepljenje je unošenje umrtvljenih patogena ili njihovih dijelova koji će potaknuti organizam na obranu bez štetnih posljedica same bolesti koju taj patogen izaziva.

VOGRALICOV LANAC

Učenik objašnjava sastavnice i povezanost u epidemiološkom (Vogralicovom) lancu.

  • Navodi i opisuje izvore zaraze.
  • Analizira putove prijenosa i širenja zaraze.
  • Razlikuje ulazna mjesta zaraze.
  • Objašnjava dostatnu količinu i virulenciju uzročnika.
  • Analizira osjetljivost ili dispoziciju domaćina na određenu bolest.
  • Objašnjava povezanost i međuodnos karika u lancu.
  • Grafički prikazuje Vogralicov lanac.

Važne sve karike lanca

Kada govorimo o zaraznim bolestima, zakonitosti pojave ili odsutnosti definirane su kao tzv. epidemiološki ili Vogralikov lanac. To znači: da bi se neka zarazna bolest mogla pojaviti, a potom širiti, moraju biti ispunjeni određeni uvjeti, a to su:

  1. izvor zaraze
  2. putovi prijenosa i širenja zaraze
  3. ulazno mjesto zaraze
  4. dostatna količina i virulencija uzročnika (npr. dovoljan je jedan mikrobacil tuberkuloze da izazove bolest ako se poslože karike Vogralikovog lanca, dok je za pojavu salmoneloze potrebno 10 – 10 000 i više, ovisno o vrsti salmonele),
  5. osjetljivost ili dispozicija domaćina za dotičnu bolest (stanje imuniteta, odnosno obrambena snaga organizma).

Ti čimbenici međusobno su povezani. U praksi to znači da će izostajanje bilo koje karike epidemiološkog lanca onemogućiti pojavu zarazne bolesti, odnosno njezino širenje.

Ružica Jokić, prof.

Wordpress Gallery Plugin Free

SUDJELOVANJE UČENICA SŠ VALPOVO U PROJEKTU BIOSIGURNOST I BIOZAŠTITA

Međužupanijska smotra Biosigurnost i biozaštita  održana je u četvrtak, 2. ožujka 2023. u  Osnovnoj školi Vijenac u Osijeku u organizaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja i Agencije za odgoj i obrazovanje. Našu školu predstavile su učenice 4. OG B  Ana Jelkić i Matea Kolesarić, mentorica učenicama je profesorica Ružica Jokić. Tema rada je bila Prirodne i ratne katastrofe i zarazne bolesti. Rezultate svojeg istraživanja učenice su prikazale izlaganjem pomoću postera pred članovima stručnog povjerenstva. Glavni cilj projekta je upoznavanje učenika s opasnim uzročnicima bolesti, načinom njihova djelovanja i odgovornom ponašanju prema zdravlju. Učenici ishode ostvaruju rješavanjem problema, praktičnim radom, izradom plakata i sudjelovanjem u raspravama kojima se potiče aktivno učenje.

Ružica Jokić

Wordpress Gallery Plugin Free

PROJEKT BIOSIGURNOST I BIOZAŠTITA

U okviru projekta Biosigurnost i biozaštita učenici 2. OG izradili su modele, plakate i prezentacije na temu virusi te na taj način usvojili navedene ishode aktivnosti:

  • Opisuju i navode općenite činjenice i povijest virusa
  • Navode nomenklaturu virusa
  • Objašnjavaju građu virusa
  • Navode simptome zaraze pojedinim virusom
  • Opisuju načine prevencije i liječenja virusnih bolesti
  • Objašnjavaju moguće posljedice virusnih bolesti na zdravlje čovjeka

Virusi uzrokuju zarazne bolesti svih skupina organizama. Kažemo za viruse da su na granici živog i neživog. Nemaju staničnu građu ni vlastiti metabolizam te ne odgovaraju na podražaje. Prodiranje virusnih čestica u stanice ili tkiva organizma, u kojima se umnažaju i uzrokuju veću ili manju štetu, nazivamo infekcijom. Nakon infekcije slijedi razdoblje inkubacije, vrijeme koje je potrebno da se virus u organizmu umnoži u broju koji uzrokuje vidljive posljedice, simptome.

Virusi se mogu širiti na nekoliko različitih načina:

  1. Prijenos zrakom (kapljično)
  • Virus prehlade, virus gripe, virus bronhitisa i virus upale pluća
  1. Prijenos izravnim dodirom (neposrednim kontaktom)
  • Epstein – Barr virus, vodene kozice, virusne bradavice, virus herpesa i ebola
  • Spolno prenosive bolesti – HIV, HPV i virusni hepatitis
  1. Prijenos drugim organizmima
  • Zika i ptičja gripa

Cijepljenje je unošenje umrtvljenih patogena ili njihovih dijelova koji će potaknuti organizam na obranu bez štetnih posljedica same bolesti koju taj patogen izaziva. Za neke viruse poput HIV-a postoje lijekovi koji suzbijaju razmnožavanje tog virusa, ali cjepivo ne postoji.

Karla Cvetković, 2.OG

Wordpress Gallery Plugin Free

KORONAVIRUSI U 21.ST.

Učenici uključeni u projekt Biosigurnost i biozaštita izradili su plakate na temu koronavirusa i značajnih zaraznih bolesti u 21. stoljeću i na taj način su usvojili sljedeće ishode aktivnosti:

Opisuje nastanak i tijek pandemija SARS, SARS-CoV-2.

Objašnjava posljedice pandemije na zdravlje ljudi i smrtnost stanovništva.

Analizira utjecaj pandemije na svjetsko gospodarstvo.

Objašnjava preventivne mjere protiv širenja zaraznih bolesti.

Primjenjuje način zaštite od prijenosa zaraznih bolesti.

Opisuje uzročno-posljedične odnose suvremenog načina života i širenja bolesti (prednosti i nedostatke).

Naziv koronavirus dolazi iz lat. Coronavirinae što je zaziv za porodicu virusa čiji obodni dio tj. proteinska ovojnica sliči kruni odnosno aureoli. Lat. corona znači kruna. Koronavirusi su poznati od šezdesetih godina prošloga stoljeća i uzrokovali su simptome slične prehladi i gripi u čovjeka. U najviše slučajeva radi se o blagim infekcijama. Ova porodica virusa karakteristična je i za životinje te su još 1930. – ih otkriveni kod pripitomljenih pilića.

U posljednjih dvadeset godina koronavirusi postaju puno veći problem čemu smo svi svjedoci posljednjih godinu dana.

Wordpress Gallery Plugin Free

PATOGENI MIKROORGANIZMI

Učenici uključeni u projekt Biosigurnost i biozaštita izradili su modele patogenih mikroorganizama i na taj način su usvojili sljedeće ishode aktivnosti:

  • Opisuje, navodi i razlikuje osnovne vrste patogenih mikroorganizama
  • Objašnjava način djelovanja patogena u ljudskom organizmu
  • Objašnjava osnovne principe imunološkog odgovora
  • Objašnjava nastanak zoonoza
  • Opisuje ulogu cijepljenja kao važne javnozdravstvene mjere.

Zaraza ili infekcija, u širem smislu, bilo koji odnos između mikroorganizma i domaćina (→ parazitizam; komenzalizam; simbioza). U užem smislu, zaraza je rast i razmnožavanje parazitirajućega mikroorganizma u organizmu domaćina, u kojem izaziva opću i upalnu reakciju. Može biti egzogena ili endogena; egzogena je uzrokovana mikroorganizmima izvan tijela, a endogena nastaje zbog slabljenja otpornosti domaćina, pa mikroorganizmi koji već žive u njegovu tijelu ili na njem, uzrokuju oštećenje tkiva ili reakciju organizma. Zaraza može biti ograničena (lokalizirana), a ako se proširi unutar domaćinova organizma, postaje opća (sustavna). Ako se zbog interakcije mikroorganizma i domaćina pojave simptomi bolesti (zbog oštećenja tkiva i fiziološkoga poremećaja u domaćinu), riječ je o zaraznoj ili infektivnoj bolesti.

Wordpress Gallery Plugin Free

PROJEKT BIOSIGURNOST

Međužupanijska smotra u okviru projekta Biosigurnost i biozaštita će se održati 15. ožujka 2022. online putem. Učenici naše škole su prijavljeni s dva tima pod mentorstvom profesora Ružice Jokić (Ana Jelkić, Matea Kolesarić i Nea Pohižek iz 3.B OG) i Željka Štanfelj (Borna Pavić 2.B OG, Sofija Mihaljević i Petra Valdin iz 4.B OG). Učenici su imali zadatak izraditi poster u digitalnom ili fizičkom obliku sa istraživanjem na jednu od zadanih tema i snimiti video sa izlaganjem svoga rada. Rok za slanje uradaka je bio 4. ožujka.

Predložene teme su bile:

  1. Istraživanja u domeni zaraznih bolesti – koji su najveći još neriješeni izazovi
  2. Utjecaj otkrića cjepiva na čovječanstvo
  3. Biološki napadi kroz povijest

Svi učenici su se jako potrudili i obavili zadatke na vrijeme. Najbolji radovi će biti predstavljeni na Državnoj smotri 11. i 12. svibnja.

Wordpress Gallery Plugin Free

CIJEPLJENJE

Imunoprofilaksa je umjetno stvaranje imunosti. Može se provoditi na dva načina: cijepljenjem (aktivna zaštita) i unošenjem imunoglobulina (pasivna zaštita). Cijepljenjem u organizam unosimo tvari (npr. mrtve uzročnike) koje stimuliraju naš imunološki sustav da on sam (zato je aktivna) proizvodi protutijela. Pasivnom zaštitom unosimo u organizam već gotova protutijela (imunoglobuline) i upotrebljavamo je kad nam je potrebna brza zaštita. Cijepljenje se može obaviti prije izloženosti uzročniku (npr. cijepljenje djece protiv ospica) ili nakon izloženosti uzročniku (npr. cijepljenje protiv bjesnoće nakon ugriza bijesne ili na bjesnoću sumnjive životinje).

Cijepljenje predškolske i školske djece, putnika, pomoraca, zdravstvenih radnika, te ostalih provodi se na temelju Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 79/07 i NN 113/08) i Pravilnika o načinu provođenja imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti (NN 103/13).

Sva cijepljenja se mogu podijeliti u obvezna (npr. cijepljenja djece prema Programu obveznog cijepljenja kojeg svake godine propisuje Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske) i neobvezna (npr. cijepljenje protiv gripe).

Učenici Sofija Mihaljević, Petra Valdin, Sara Mabić i Borna Pavić koji su uključeni u ovaj projekt izradili su svoje kalendare cijepljenja i tablicu procijepljenosti za Hrvatsku u 2021. godini.

Wordpress Gallery Plugin Free