Biosigurnost i biozaštita

Izbijanjem pandemije virusa SARS-CoV-2 uočena je važnost dodatne edukacije učenika, učitelja, nastavnika i stručnih suradnika o navedenom problemu. Važnost promicanja vrijednosti očuvanja ljudskog zdravlja i prevencije zaraznih bolesti bio je glavni poticaj za pokretanje ovog projekta kako bi se u osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj uvelo podučavanje o sadržajima vezanim uz biosigurnost i biozaštitu. Nositelji projekta „Biosigurnost i biozaštita“ su Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, HZJZ i Hrvatsko društvo za biosigurnost i biozaštitu u partnerstvu s OŠ Vijenac iz Osijeka. U SŠ Valpovo voditelj projekta je profesor Željko Štanfelj u suradnji s aktivom prirodoslovne grupe predmeta.

 

Ciljevi projekta su:

  • Upoznati učenike s važnošću stručnog, znanstvenog, globalnog i osobnog pristupa u sprječavanju zaraznih bolesti.
  • Analizirati potencijalne opasnosti biougroze i načine prevencije.
  • Upoznati se s opasnim uzročnicima i njihovim načinom djelovanja.
  • Razvijati odgovorno ponašanje prema svome i tuđem zdravlju u školi, obiteljskom domu i prirodi.
  • Osposobiti učenike za prosuđivanje i vrednovanje informacija u javnom medijskom prostoru.
  • Popularizirati znanost i istraživanje (STEM područje).
  • Razvijati interes za znanost i istraživanje u STEM području kroz istraživački rad.
  • Razvijati suradnički odnos među učenicima, učenicima i mentorima te učenicima i roditeljima.
  • Razvijati i usavršavati digitalne kompetencije kroz izradu digitalnih video i audio materijala, prezentacija, dijagrama i kvizova.
  • Poticati i razvijati komunikacijske i prezentacijske vještine.
  • Razvijati kreativne načine izražavanja.
  • Stručno usavršavanje učitelja, nastavnika i stručnih suradnika.

Na kraju nastavne godine planirano je natjecanje učenika u stečenom znanju i vještinama te prezentacija rezultata istraživačkih radova u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje.

Željko Štanfelj, prof.


AKTIVNOSTI I DOGAĐANJA:


PATOGENI MIKROORGANIZMI

Učenici uključeni u projekt Biosigurnost i biozaštita izradili su modele patogenih mikroorganizama i na taj način su usvojili sljedeće ishode aktivnosti:

  • Opisuje, navodi i razlikuje osnovne vrste patogenih mikroorganizama
  • Objašnjava način djelovanja patogena u ljudskom organizmu
  • Objašnjava osnovne principe imunološkog odgovora
  • Objašnjava nastanak zoonoza
  • Opisuje ulogu cijepljenja kao važne javnozdravstvene mjere.

Zaraza ili infekcija, u širem smislu, bilo koji odnos između mikroorganizma i domaćina (→ parazitizam; komenzalizam; simbioza). U užem smislu, zaraza je rast i razmnožavanje parazitirajućega mikroorganizma u organizmu domaćina, u kojem izaziva opću i upalnu reakciju. Može biti egzogena ili endogena; egzogena je uzrokovana mikroorganizmima izvan tijela, a endogena nastaje zbog slabljenja otpornosti domaćina, pa mikroorganizmi koji već žive u njegovu tijelu ili na njem, uzrokuju oštećenje tkiva ili reakciju organizma. Zaraza može biti ograničena (lokalizirana), a ako se proširi unutar domaćinova organizma, postaje opća (sustavna). Ako se zbog interakcije mikroorganizma i domaćina pojave simptomi bolesti (zbog oštećenja tkiva i fiziološkoga poremećaja u domaćinu), riječ je o zaraznoj ili infektivnoj bolesti.


PROJEKT BIOSIGURNOST

Međužupanijska smotra u okviru projekta Biosigurnost i biozaštita će se održati 15. ožujka 2022. online putem. Učenici naše škole su prijavljeni s dva tima pod mentorstvom profesora Ružice Jokić (Ana Jelkić, Matea Kolesarić i Nea Pohižek iz 3.B OG) i Željka Štanfelj (Borna Pavić 2.B OG, Sofija Mihaljević i Petra Valdin iz 4.B OG). Učenici su imali zadatak izraditi poster u digitalnom ili fizičkom obliku sa istraživanjem na jednu od zadanih tema i snimiti video sa izlaganjem svoga rada. Rok za slanje uradaka je bio 4. ožujka.

Predložene teme su bile:

  1. Istraživanja u domeni zaraznih bolesti – koji su najveći još neriješeni izazovi
  2. Utjecaj otkrića cjepiva na čovječanstvo
  3. Biološki napadi kroz povijest

Svi učenici su se jako potrudili i obavili zadatke na vrijeme. Najbolji radovi će biti predstavljeni na Državnoj smotri 11. i 12. svibnja.


CIJEPLJENJE

Imunoprofilaksa je umjetno stvaranje imunosti. Može se provoditi na dva načina: cijepljenjem (aktivna zaštita) i unošenjem imunoglobulina (pasivna zaštita). Cijepljenjem u organizam unosimo tvari (npr. mrtve uzročnike) koje stimuliraju naš imunološki sustav da on sam (zato je aktivna) proizvodi protutijela. Pasivnom zaštitom unosimo u organizam već gotova protutijela (imunoglobuline) i upotrebljavamo je kad nam je potrebna brza zaštita. Cijepljenje se može obaviti prije izloženosti uzročniku (npr. cijepljenje djece protiv ospica) ili nakon izloženosti uzročniku (npr. cijepljenje protiv bjesnoće nakon ugriza bijesne ili na bjesnoću sumnjive životinje).

Cijepljenje predškolske i školske djece, putnika, pomoraca, zdravstvenih radnika, te ostalih provodi se na temelju Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 79/07 i NN 113/08) i Pravilnika o načinu provođenja imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti (NN 103/13).

Sva cijepljenja se mogu podijeliti u obvezna (npr. cijepljenja djece prema Programu obveznog cijepljenja kojeg svake godine propisuje Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske) i neobvezna (npr. cijepljenje protiv gripe).

Učenici Sofija Mihaljević, Petra Valdin, Sara Mabić i Borna Pavić koji su uključeni u ovaj projekt izradili su svoje kalendare cijepljenja i tablicu procijepljenosti za Hrvatsku u 2021. godini.