TERENSKA NASTAVA U NAŠICAMA

TERENSKA NASTAVA U NAŠICAMA

19. svibnja 2026.

Učenici iz različitih razrednih usmjerenja Srednje škole Valpovo, zajedno sa svojim profesoricama Marijom Jelkić, Silvijom Turalija-Čehić i Jasnom Vuković, sudjelovali su u edukativnom obilasku Našica, gradu u Slavoniji poznatom po bogatoj kulturnoj i povijesnoj baštini.

Tijekom posjeta Našicama učenici su imali priliku upoznati najvažnije znamenitosti grada, osobito dvorac Pejačević i crkvu sv. Antuna Padovanskog uz stručno vodstvo prof. Silvije Lučevnjak, ravnateljice Zavičajnoga muzeja Našice.

Prvo smo posjetili dvorac Pejačević, jedan od najvrjednijih kulturno-povijesnih spomenika ovoga dijela Slavonije. Dvorac je nekad bio dom plemićke obitelji Pejačević koja je ostavila značajan trag u hrvatskoj povijesti i kulturi. Učenici su saznali zanimljive pojedinosti o životu plemićke obitelji, izgledu dvorca nekada i sada kada je renoviran te njegovoj ulozi u razvoju Našica. Dvorac je izgrađen početkom 19. st. (oko 1811. g.) kao i rezidencija plemićke obitelji Pejačević. Prvotno je bio oblikovan u stilu kasnobaroknog klasicizma, a sredinom 19. st. proširen je i preuređen. Današnji je izgled dvorac dobio 1865. prema nacrtima umjetnika mađarskoga podrijetla, Ferenca Storna. Prepoznatljiv je po svojim kulama, po tzv. plavom, zelenom, crvenom i žutom salonu te reprezentativnom pročelju i bogatim ukrasima Učenicima su posebno  bili interesantni dijelovi dvorca koji nisu bili za širu javnost, a to su odaje poput spavaće sobe i mjesta za osobnu molitvu.

Učenici su također saznali zanimljivosti o Dori Pejačević, poznatoj hrvatskoj skladateljici i članici obitelj Pejačević koja je dio života provela u Našicama. Dora Pejačević smatra se jednom od najznačajnijih hrvatskih skladateljica. Skladala je u duhu kasnog romantizma, a njezin je rad imao veliki utjecaj na razvoj glazbene umjetnosti. Posebno je zanimljivo što je u dvorcu i prekrasnom perivoju koji ga okružuje pronalazila inspiraciju za svoj umjetničko skladateljski rad.

Iako nam poslijepodnevna kiša nije išla na ruku, lagano smo pod kišobranima prošetali do našeg drugog mjesta obilaska, a to je najpoznatija građevina Našica, crkva posvećena sv. Antunu Padovanskom. Učenici su upoznali njezinu arhitekturu, unutarnje uređenje te važnost koju ima za stanovnike Našica i okolice. Posebnu pažnju privukli su glavni oltar i umjetnički detalji koji svjedoče o dugoj tradiciji i kulturnoj vrijednosti ove crkve.

U sklopu posjeta crkvi, učenici su vidjeli i upoznali i vrijednu knjižnicu franjevačkoga samostana koja čuva bogatu kulturnu i povijesnu baštinu. Knjižnica posjeduje fundus od približno 12 000 jedinica knjižne građe i rukopisa među kojima se nalaze vrlo stara i rijetka izdanja. Posebnu vrijednost imaju inkunabule (njih 10-ak). To su prve tiskane knjige do 15. st., odmah nakon izuma tiskarskoga stroja. Ovi dragocjeni primjerci svjedoče o dugoj tradiciji pismenosti, obrazovanja i očuvanja kulturne baštine u Našicama. Učenici su sa zanimanjem slušali o važnosti očuvanja starih knjiga i pisanih izvora koji danas predstavljaju  neprocjenjivo kulturno blago.

Terenska je nastava bila je vrlo poučna i zanimljiva. Učenici su proširili svoja znanja o kulturnoj baštini Slavonije i slavonskoga gradića Našica, razvijali interes za povijest, umjetnost, glazbu, prve tiskane knjige te kroz neposredno iskustvo bolje upoznali važnost očuvanja kulturnih spomenika i baštine.

15. svibnja ’26.

Jasna Vuković, prof.