TERENSKA NASTAVA U ZAGREBU

U ranim jutarnjim satima 24. listopada 2025., učenici 4.OG a i 4.OG b su se u sklopu nastave povijesti, vjeronauka, likovne umjetnosti i hrvatskoga jezika uputili prema Zagrebu. Terensku su nastavu organizirali prof.Jelkić i prof.Pisačić, a u pratnji su bili prof. Mihaljević, prof. Mikić i prof. Čehić Turalija.

Najprije su se uputili prema samostanskom kompleksu sv. Franje Ksaverskog na sjeveru Zagreba, gdje su ih dočekali domaćini, fra Mirko Mišković i fra Patrik Mežnarić. Podijeljeni u dvije skupine, učenici su započeli obilazak ksaverskoga kompleksa. Doznali su kako su se franjevci već od 9.stoljeća koristili izumom sv. Ćirila, glagoljicom i bili jedini na zapadu koji misu nisu služili na latinskome jeziku. Prvi nelatinski i nelatinični liturgijski tekst, Misal po zakonu rimskoga dvora, otisnut je 22. veljače 1483. Od oko 200 primjeraka otisnutih, do danas se sačuvalo 11. Tijekom reformacije se uporaba glagoljice smanjuje, no Josip Juraj Strossmayer s fra Dragutinom Antunom Parčićem izdaju posljednji glagoljski misal 1893. Poslije Drugoga vatikanskoga koncila, fra Josip Leonard Tandarić obnavlja staroslavenski misal koji se koristi i danas.

Samostanska crkva sv. Franje Ksaverskoga, građena u baroknom stilu sredinom 18.st, prvotno je pripadala isusovcima. No, nakon ukinuća njihova reda, 1923. pripala je franjevcima iz župe sv. Marka. U njoj se ističu stiposi koji nalikuju na dva glagoljska slova, ovisno o kutu gledanja. Prvo je slovo i, kao Isus, te slovo s kao staroslavenski pandan Riječi iz Biblije.

Samostanski refektorij (blagovaonica)  krasi djelo Zlatka Šulentića, prikaz Posljednje večere na triptihu. U sakristiji se nalaze slike svih franjevačkih svetaca. No pravo bogatstvo su očuvana djela u samostanskome arhivu. To su: Red i zakon sestara dominikanki, pisan na starohrvatskome i latinici, na pergamentu 1345.; Ivančićev zbornik; Klimantovićev zbornik; Spovid općena tiskana u Senju 1496, ovo je njen jedini primjerak, dugo smatran izgubljenim jer je bio uvršten u zbornik; brevijar fra Rafaela iz 1631. i Parčićev misal.

Nakon slobodnoga vremena, učenici su se uputili u Klovićeve dvore gdje se održava izložba naziva “U početku bijaše kraljevstvo“, povodom 1100. obljetnice hrvatskoga kraljevstva. Izložba se zasniva na ideji kraljevstva kao temelja hrvatske državnosti. Učenici su mogli pogledati put od srednjovjekovne državnosti do neovisne Republike Hrvatske.  Podijeljena je u tematske cjeline, s 400 artefakata, prema povijesnim, društvenim i kulturnim fenomenima. U ovoj vremenskoj kapsuli izloženi su Višeslavova krstionica, replika Bašćanske ploče i Škrinja sv. Šimuna. Uz mnoge umjetnine i portrete također je izložena Anžuvinska kruna koja se nalazi u središtu cijele izložbe. Prikazani su Relikvijari ruku bl. Ivana Trogirskoga pozlaćeni u vatri i Frankapanski brevijar. Mogli su vidjeti mnoge radove ulja na platnu kao što su prikaz Splitskog sabora 925. Mate Celestina Medovića, Kralj Tomislav na prijestolju Josipa Horvata Međimurca, lik Juraja Haulika koji je prikazao Ivan Zasche te još mnogi radovi poznatih umjetnika kao što su Bergant, Talleer, Bukovac i Weingartner. Na izložbi se mogu pronaći i radovi nepoznatih umjetnika. Grb trojedne kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije svojim zlatnim sjajem osvijetlio je cijelu prostoriju. Mnogi povijesni spisi kao Spomen Knjiga Tomislava- prvog kralja Hrvata krase izložbu. Izložba je u učenicima pobudila ljubav prema domovini i divljenje istoj.

Nakon pauze u kojoj su se učenici okrijepili i samostalno obišli uže središte grada, terensku su nastavu završili u Histrionskom domu, gdje su pogledali sjajnu tragikomediju Tere i Luce inspiriranu djelom S.Evansa.

Ispunjeni bogatim kulturnim i edukativnim  sadržajima ovoga dana, učenici su se puni dojmova uputili svojim kućama.

Katja Alšić i Julianna Popović, 4.a OG